 |
Adolescencija, adolescenti
|
| Principi zdrave ishrane Raznolikost- uzimati raznolike namirnice iz različitih skupina namirnica. Uravnoteženost - unos energije prilagoditi njezinoj potrošnji. Umjerenost - unos namirnica koje mogu imati negativne učinke na zdravlje treba ograničiti. |
 |
 |
Bjelančevine Nalaze se u mesu, ribi, jajima (bjelanjak), mlijeku, jogurtu, siru, mahunarkama, žitaricama, pšenici, kukuruzu, zobi, ječmu, a posebice u soju. |
| Ugljikohidrati i vlakna Izvor energije za sve stanice, a naročito nužni za pravilan rad središnjeg živčanog sustava jer je mozgu potrebna konstantna opskrba glukozom. |
 |
 |
Masti Masti biljnog podrijetla obiluju nezasićenim masnim kiselinama kao što su orašasti plodovi, biljna ulja, a naročito maslinovo ulje. Životinjske masnoće kao što su svinjska mast, jaja i meso također su jako bitne za čovjeka. |
| Vitamini | |
 |
| Mediteranska prehrana Mediteranska prehrana ili MD (eng. Mediterranean diet) se temelji na konzumaciji minimalno obrađene hrane, uključujući većinu prehrambenih zaštitinih čimbenika, kao što su povrće, voće, nerafinirano zrno, riba , biljne basti koje se dobivaju konzumacijom maslinovog ulja, zatim umjerenu konzumaciju peradi. |
 |
 |
|
 |
Primjer kvalitetnog obroka DORUČAK: žitne (zobene) pahuljice, mlijeko, kokosovo brašno. MEĐUOBROK: sendvič ( integralni kruh, nerezak sa smanjenim udjelom masnoće, sir, salata), probiotički jogurt, voće, orašasti plodovi. RUČAK I VEČERA: -izvor proteina ( meso, riba, jaja, sir) -izvor ugljikohidrata (tjestenina, riža, krompir...) -povrće kao prilog (sve vrste, što raznovrsnije) -salata ( sve vrste, što raznovrsnije) |
| Značaj ishrane za zdravlje | |
|
|
|
| Danin Hamzić, I.b | |
